KUPRES, MJESTO MOJE

KARTE I PLANOVI KUPREŠKOG KRAJA:

BICIKLISTIČKE I PJEŠAČKE STAZE:

 

UVOD

Kupres je mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Hercegbosanske županije. Nalazi se na sjevernom dijelu kupreške visoravni koja se nalazi na oko 1200 metara nadmorske visine. 

U narodu se Kupres zvalo "Grad". Taj naziv je baština prastare prošlosti. Kupres je bio pod brdom Čardačicom, na kojemu su rimljani imali gradinu podignutu na ostacima prapovijesne utvrde.  Nakon izgradnje vrlo značajne ceste  Kupres - Bugojno, ime "Grad" dobiva potpuno novo značenje koje se zadržava i danas. 

Kupres je preživio razaranja nekoliko ratova. (I i II svjetski rat, Domovinski rat) nakon čega bi redovno bio spaljen i opustošen. No Kuprešani su poznati kao čvrsti ljudi te bi se uvijek iznova, usudili sanjati i graditi svoja naselja i mjesta te donositi život i povećavati populaciju, vjerujući kako će doći bolja vremena.

Cijeli kupreški kraj su zapravo 3 velike krške visoravni (Kupreško, Vukovsko i Ravanjsko polje), okružene s oko petnaestak planina koje su dobrim dijelom prekrivene šumom jele, smreke, bukve i bora. Postoje i tri hidrografske samostalne kotline: Barjamovačka na sjeveru (ugl. Crnomorski sliv), Mrtvička u sredini i Milačka na jugu (ugl. Jadranski sliv). 

 

PORIJEKLO IMENA

Postoji više teorija o porijeklu imena "Kupres".  Prva je da je korijen imena izveden iz latinske imenice Cupressus što znači čempres.  Možda je u davnoj prošlosti netko zabunom  zamijenio šume smrče (Picea sp.) sa čempresom, no to je malo vjerojatno, obzirom da je čempres drvo koje raste isključivo u priobalnim dijelovima.  Druga teorija je da je ime Kupres izvedeno iz latinske imenice cuprum što znači bakar, obzirom da postoji vjerojatnost da su Rimljani eksploatirali bakar s ovih područja. Treća teorija je da porijeklo imena Kupres potječe iz ilirskih riječi kupe (čitaj: kup), što znači zdjela i Rrash (čitaj: raš), što znači ravan, tako da bi u prijevodu Kupres značilo "ravna zdjela" zbog toga što cijeli kupreški kraj podsjeća na zdjelu čije je dno ravno (kupreško polje) s blago uzdignutim rubovima (okolne planine).

 

NASELJA OKO KUPRESA

Kupreški kraj obuhvaća četrdesetak naselja. Smještaj naselja je zbijen u veće hrpe, da se stanovnici lakše bore protiv prirodnih nepogoda i pomažu međusobno u gospodarstvu.  "Stanovnici Kupresa su najvećim dijelom Hrvati, zatim muslimani, dok Srba ima najmanje. Najveći broj sela u samom polju naseljen je Hrvatima i mujslimanima, dok su Srbi naseljeni u planinskom kraju oko polja.  Muslimanskih sela nema čistih, sva su miješana sa Srbima ili Hrvatima.  Hrvatska sela su: Rastičevo, Zlosela, Juriči. Srpska sela su: Blagaj, Malovan Rilić i Vukovsko. Miješana sela su: Stražbenica, Odžak, Olovo, Otinovci, Bili Potok, Goravci, Botun, Mlakva, Kuta, Kukavice, Vrila, Begovo Selo i Brda." (Marković Zorislava, 1954.)

U narednom tekstu ćemo nabrojati sela uz kratki opis

1. ODŽAK

Ovo selo se zvalo i Alajbegov odžak po alajbegu koji je to selo imao u posjedu. Njegovi potomci su prozvani Alajbegovići. Doselili su sa Klisa i načinili kulu od tri boja koja je nestala iza okupacije, a narodu je ostala uspomena pod imenom "Kuletine". 

Prema izvještaju iz 1768.godine, u ovom selu je bilo 14 katoličkih kuća sa 131 dušom.  Odžak se dijeli na Gornji i Donji. U Gornjem su: Spreme, Hrnjaci, Ivkovići i Čičci, a u Donjem: Ivkovići, Ravančići (prije Marijanovići), Brnosi, Hrnjkaši, Kune, Čičci, Šarići, Karaosmanovići i Alajbegovići.

 

2. BAJRAMOVCI

Zovu se i Miralemovo selo (Miralemi glasoviti bezi iz Skoplja na Vrbasu). Selo se nalazi na obroncima Hrbljina ispod planine Vitorog. 1962. godine u ovom selu se otvorila škola sa četiri niža razreda. Danas se blizu tog sela nalazi spomenik "krila aviona" u spomen na Josipa Broza Tita koji je navodno bio sletio avionom na Kupreško polje, blizu tog sela.

 

3. BEGOVO SELO

Nekada je bilo jedno naselje s Odžakom. Pod planinom Stožer proteže se lazina Kraljevcac i kraj nje također vrelo Kraljevac (Pločata vrila) iz kojeg teče istoimeni potok. Ovi toponimi su živi svjedoci prisutnosti bosanskih kraljeva u ovom kraju, na koju ipak najživlje podsjeća crkva kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Prema narodnoj predaji, tu se nalazio i ljetnikovac Katarininog muža, kralja Stjepana Tomaša. U Begovom selu su živili ili još žive: Spreme, Gligurići, Batinići, Turalije i Šarići.

 

4. BILI POTOK

Dobio ime od potoka s bijelim diluvijalnim pijeskom, izvire ispod Plazenice i teče kroz Zlosela pod imenom Kolinka. U bilom potoku žive ili su živjeli: Orozi (jedina muslimanska obitelj), Ćoralići (nekad Jandići), Bagarići, Vrgoči, Mihaljevići, Vukadini i Svaline.

 

5. BLAGAJ

Taj se toponim u užem smislu odnosi na istoimeno selo, dok u širem smislu obuhvaća nekioliko sela tog dijela Kupreškog polja. Tako se npr. kaže da je pravoslavna crkva u Blagaju, dok je zapravo u Novom selu.  Misli se da je dobilo ime po sv. Blagoji (tj. sv. Klement po kome je nazvana i crkva koja se tu nalazi) koji je zaštitnik "blaga" odnosno domaćih životinja.

U Blagaju su nekada živjeli ili i danas žive: Od Srba: Karani, Šebezi, Janjići, Kovinjala, Kurešuljići, Kovačići, Matići, Vasići, Kneževići, Trifunovići, Zubići, Ždere, Marići i Veljke, od Hrvata: Lovrići, Jarčevići, Mašići, Barišići, Stipići i Čote. Spominje se da su nekada živjeli i dvije katoličke obitelji: Plazibati i Bekavci. Danas u Blagaju ne žive Hrvati. U selu postoji i staro katoličko groblje tzv. Čotino groblje (blizu Rastičevskog jezera), po svećeniku don Jakovu Čoti koji je tu ukopan. Prema narodnoj predaji, za tog svećenika se govori da je bio svetac i da su se neka čuda događala po njemu.

 

6. BOTUN

U selu je istoimeno vrelo i potok (na tom potoku je oko 1950. mještanin Mile Spremo načinio malu elektranu za vlastite potrebe). Blizu sela je i Tomino groblje (nazvano po sv. Tomi apostolu) u koje su se kopali i Otinovčani. Blizu sela se još nalazi i malo poznato "Crveno groblje" koje se nalzi na tumulu. 

Botun spada u starija i važnija katolička naselja na Kupresu ali je jedno vrijeme ostao raseljen i pust. 1954. godine je sagrađena i osnovna škola u koju su išla 4 razreda. U selu su nekada živjeli: Od Hrvata: Zrne, Ćurkovići, Lozančići, Vučci i Kusići. Od Srba: Spreme i Svitlice.

 

7. BRDA

Pod selom je vrelo rimac, nedaleko od rimskog puta koji je tuda prolazio put doline Vrbasa. Uz selo je muslimansko i katoličko groblje.  Nekada su u selu stanovali: Zelići, Babići, Rebrine, Mešani, Lozančići, Kičini (Hrnjice), Raiči, Kuštre, Milići, Milušići i Adžage.

 

8. GORAVCI

Postoji predaja da se selo prije zvalo Izabrđani. Jedan zaselak se zove Dolac. U selu žive ili su živjeli: Radoš, Hajdarević, Poparić, Jović, Križanović, Akulović, Muhanović, Džalo, Radić (Kebo), Čičak, Hrnjkaš i Relota. 

 

9. JURIČI

Malo seoce koje se nekada zvalo Zabrđani. Iznad sela brdašce zvano Plaha (Plaja), sa starinskim napuštenim grobljem zvanim Borići.  Prezimena koja su nekada živjela u ovom selu: Juriči, Šimići, Klepići i Jelići. Danas u ovom selu nema stanovnika.

 

10. KOPRIVNICA

 Planinsko sedlo između Stožera i Plazenice zvano Kupreška ili Velika Vrata, značajno je ne samo što je razdjelnica voda Jadranskog i Crnog mora nego i kao osjetljiv kontrast krajolika, vegetacije, vjetrova pa donekle i same klime.  Pogled s Kupreških vrata prema zapadu obuhvaća ne samo kupreški kraj s njegovim poljem, selima i planinama nego i vrhunce ramskih, duvanjskih, livanjskih, glamočkih i grahovskih gora sve do krajnje granice Bosne, obrubljene na zapadu Dinaridima. Na drugu stranu pruža se sušta protivnost kršu i goletima, divna romantika stoljetnih bijelogoričnih i crnogoričnih šuma sa širokim vidokrugom na srednju Bosnu i vijence planina u pravcu Jajca, Bugojna (Skoplja) i Travnika. U tom se sklopu sakrilo ljupko selo Koprivnica, udaljeno od kupresa nekih 10ak km. Danas seoce Koprivnica pripada općini Bugojno.

 

11. KUKAVICE

Kukavice su dobile ime po skopaljskim  bezima Kukavicama. Imali su na svome grbu pticu kukavicu, što je bio dokaz da su to prezime nosili i prije nego su prešli na islam. Iz te je obitelji glasoviti Mehmed-paša Kukavica, koji je dva puta bio bosanskim vezirom, a isticao se velikom pravednošću i okrutnošću.  Ipak, vjerojatno je da se ovo selo prije zvalo Lupoglava, po istoimenoj planini u blizini sela. U podnožju sela se nalazi i jedan od najljepših bisera kupreškoga kraja - Lupoglavsko ili Kukavičko jezero.  U Kukavicama su nekada živjeli ili i danas žive: Musići, Janjići, Santre, Kovačišići, Druške, Jezidžići, Ćurkovići, Babići, Lozančići, Adžage, Bradarići i Spreme.

 

 12. KUPRES

Obzirom da smo u uvodnom dijelu rekli nekoliko rečenica o Kupresu, u nastavku donosimo glavninu hrvatskih prezimena Kupresa: Brkan, Herceg, Mišić, Meštrović, Radić, Rebrina, Sučić, Vila, Ćaleta, Radman, Tomas, Džaja, Antić, Čičak, Brnos, Čaja, Ivančić, Kuštro, Lozančić, Livančić, Milorad, Tokić, vučak, Duvnjak i Barišić.

 

13. KUTI (KUTA)

Tako narod zove selo, valjda jer je u zakutku.  Selo je većinom muslimansko pa je u njemu podignuta džamija. Postoji i staro katoličko groblje koje se zove Križ. Selo je romantično, s dva jezerca. Muslimanska prezimena u selu su: Helezi, Bakovići i Ugarci, dok su katolička: Santre i Perije, Buluti i Radići. 

 

14. MALOVAN (GORNJI I DONJI)

 Selo je dobilo ime po istoimenoj planini. Gornji Malovan ima zaseoke: Hanovi, Ćemalić, Šimića kuće i Vavanova dolina. Donji Malovan ima zaseoke: Kanlići, Duvnjaci (pravo Tvrtkovići), Marići, Kolonje i Rođerići. Donji Malovan je veći od Gornjeg Malovana i međusobno su udaljeni oko 5-6 km. Dobro su povezani magistralnom cestom M-16, a negdje između njih se nalaze i ostaci nekadašnje osnovne škole. Iznad sela su u planini Malovanu, 3 groba nepoznatih osoba. Narodna je fantazija opjevala te grobove, okitivši ih ljubavnom tragedijom. 

Nedaleko od malovanskog ponora, uz rijeku Milač, prostire se i lokalitet "Strljanica". Za Austrije na Strljanici su se držale godišnje trke domaćih konja iz BiH i sajam stočarstva s pregledanjem i nagrađivanjem najboljih grla konja i goveda.

 

 

O nama

David i Marina Mijoč iz Kupresa, Bosna i Hercegovina, u braku. Obični ljudi. Bez glume i pretvaranja, laži i smicalica. Jednostavno, darujemo naše znanje i vještine koje bi mogle biti od koristi nekome tko ugasi televizor, utiša buku u svojoj glavi i otkrije svoje neotkrivene talente te krene u avanturu života. Nitko nas ne tjera, radimo iz ljubavi i to je sve. Svi sadržaji koje objavljujemo su potpuno besplatni i svatko ih može koristiti kako želi. 

Pretraga
Društvene mreže